Apartmani Gavrilović

Otok Lošinj

Oaza čiste prirode i aromatičnog bilja

Autor fotografije Ivan Brčić „Mali Lošinj“ 

Otok Lošinj

Otok Lošinj je poznat kao oaza čiste prirode i aromatičnog bilja. Cres i Lošinj su u prošlosti bili jedan otok, ali su u rimsko doba zbog potreba trgovine i Jantarskog puta razdvojeni umjetno prokopanim kanalom kod mjesta Osor

Autor fotografije Sandro Tariba „Veli Lošinj“

Geografski položaj

Otok Lošinj dio je cresko-lošinjske otočne skupine koja čini zapadni dio kvarnerskih otoka unutar Kvarnerskog zaljeva. Kvarnerski zaljev zajedno s Trstom čini najkraću točku Sredozemnog mora. Cres-Lošinjska otočna skupina prostire se u smjeru sjeverozapad-jugoistok na 99 kilometara s ukupnom površinom od 513 km², što čini 16% ukupne površine jadranskih otoka.

Autor fotografije Sandro Tariba „Mali Lošinj“

Klima Lošinja

Klima otoka Lošinja ima karakteristike suptropsko-mediteranskog područja i ugodna je za boravak u vanjskom prostoru tijekom cijele godine. Svojim specifičnim karakteristikama ova klima djeluje pogodno na sluznicu dišnih putova. Godišnji prosjek temperature zraka iznosi 16,3°C, maksimum je u srpnju (24°C-30°C), a minimum u veljači (6,5°C-7,5°C). S godišnjom prosječnom insolacijom od oko 2.580 sati i izrazito niskom naoblakom Lošinj se ubraja među najsunčanije predjele Europe.

Autor fotografije Sandro Tariba „Nerezine“

Reljef Lošinja

Sjeverni dio otoka je viši vapnenački greben (Osoršćica), srednji je niži i razvedeniji, južni je kao i sjeverni – viši, te se na koncu spušta do uvale Mrtvaška. Obala otoka u dužini od 117,95 km, od čega je 1,4 km obale vrlo strma i nepristupačna.  Među brojnim lukama najveća je i najznačajnija luka Mali Lošinj, jedna od najbolje zaštićenih prirodnih luka na Jadranu. Cijeli otok prepun je šetnica, biciklističkih i planinarskih staza. Duž sjevernog i južnog dijela uređene su brdske transverzale, dijelom biciklističke, a dijelom planinarske staze.

Fotografija “Naselje Ćunski”

 

Turizam Lošinja

Počeci turizma na otoku Lošinju sežu do 1885. godine, kada je zabilježen prvi turist. Uskoro je 1887-izgrađen i prvi hotel „Vindobona“ u Malom Lošinju. Već 1892. zahvaljujući svojoj izuzetnoj klimi, Lošinj je ukazom Ministarstva zdravstva Austro-ugarske monarhije proglašen klimatskim lječilištem. Početkom 20 stoljeća Lošinj je već postao jedno od omiljenih odmarališta austrougarske aristokracije. Izgrađena su kupališta, brojne vile, ljetnikovci, hoteli i pansioni. Danas otok Lošinj predstavlja jednu od top turističkih destinacija na Kvarneru. 

Autor fotografije Ivan Brčić „Malo misto“

Pristup otoku Lošinju

Pristup otoku s kopna je već desetljećima uspješno riješen iz dva smjera, redovnim trajektnim linijama: s istarske strane, iz trajektne luke Brestova, za putnike iz Italije i Slovenije i Istre, te Iz trajektne luke Valbiska na otoku Krku, koji je s kopnom spojen mostom- za putnike iz Slovenije, ostalih zemalja Europe i Hrvatske .Na Lošinju kod Ćunskoga postoji i zračna luka, osposobljena za nacionalni i internacionalni promet, s proširenom ponudom panoramskih i taxi letova.

Fotografija “Trajekt” izvor Morski.hr

Zračne veze Lošinja

Mali Lošinj je povezan trajektnom linijom Merag-Valbiska s otokom Krkom i kopnom ,a time i s međunarodnim aerodromom na otoku Krku. Zračno pristanište Mali Lošinj, kod Ćunskog, registrirano je za domaći i međunarodni promet. Zračno pristanište je trenutno osposobljeno za dnevno letenje. Aerodrom zadovoljava razinu postojećeg prometa, oko 10 tisuća putnika i danas se rasprostire na površini od 25,3 ha. U bližoj budućnosti planira se proširenje zračne luke Mali Lošinj s produženjem staze na 1800 metara i ulaskom u referentni kod 3 konvencionalnog uzlijetanja i slijetanja, te prometom do 100.000 putnika godišnje.

Izvor fotografije  www.airportmalilosinj.hr

Mali Lošinj

S oko 6000 stanovnika, Mali Lošinj je najveće naselje na otoku Cres-Lošinj i na Jadranskim otocima. Smješten je u najvećoj zatvorenoj uvali ovoga otočja. To je vrlo važna luka za nautičare, na plovnom putu između Istre i Dalmacije. Naseljavanje Malog Lošinja počelo je u 13. stoljeću, kada je na otok došlo dvanaest hrvatskih obitelji. Neke od njih nastanile su se u Velom Lošinju, a neke u uvali Sv. Martin. 

Autor fotografije Sandro Tariba “Mali Lošinj noću”

Veli Lošinj

Gradić Veli Lošinj nalazi se u podnožju brda Sv. Ivan u uvalici na jugoistočnoj strani otoka Lošinja. Sa skoro 900 stanovnika postao je treće naselje cresko-lošinjske otočne skupine po veličini. Veli Lošinj bio je nekada veći od Malog Lošinja, ali ga je ovaj zbog svog povoljnijeg položaja i razvoja pomorstva pretekao po veličini. Tako su tim mjestima danas značenja imena sasvim obrnuta. Visoke kuće, brojne raskošne vile i kula u centru grada obilježja su ovog mjesta. 

Autor fotografije Ivan Brčić „Veli Lošinj“

Vransko jezero

Vransko jezero je osobito važno za život na otoku ,kao nepresušni izvor pitke vode. Nalazi se u središnjem dijelu otoka Cresa. Dugo je oko 5,5 km, široko do 1,5 km. Bogato je štukama, linjacima i šaranima i sadrži više od 200 milijuna m³ slatke vode. Najdublji dio jezerskog dna leži oko 61,5 m ispod morske razine. Koristi se za vodoopskrbu cresko-lošinjskog otočnog prostora. Jezero je oligotrofno (izvanredno čisto), pa se i po tome posebno izdvaja među hrvatskim krškim vodama.

Fotografija “Vransko jezero” izvor Wikipedia.hr

Podmorje Lošinja

Podmorje je ekološki čisto i nezagađeno. Najbrojnije su morske alge, približno 260 vrsta. Nailazimo i na rijetke ugrožene i zakonski zaštićene životinjske vrste kao što su morske kornjače, dupini i poneka sredozemna medvjedica. More obiluje ribom. Od jestivih riba najčešće se sreću brancini, orade, zubaci, konji, škarpine, srdele i skuše. U akvatoriju Cresa i Lošinja svoje stanište ima i oko 150 dobrih dupina, koje karakteriziraju razigranost i atraktivni skokovi iz vode.

Fotografija “Koraljni greben” izvor Wikipedia.hr

Natjecanje u podvodnom ribolovu

Prvo svjetsko prvenstvo u podvodnom ribolovu održano je u Malom Lošinju  1957. godine.Tada se rađa ideja kod članova   Sportsko ribolovnog društva „Udica“ iz Malog Lošinja  o organiziranju  redovitih  novogodišnjih natjecanja u podvodnom ribolovu skrećući pažnju Europe, zarobljene u to doba  godine ledom i snijegom,   na blagu lošinjsku klimu.Od 1959. god. započela je  tradicija novogodišnjih natjecanja u podvodnom ribolovu u  lošinjskom akvatoriju-vrijednog natjecanja koje se održava već 60 godina.

Autor fotografije Sandro Tariba “Podvodni ribolov”

Ovim putem zahvaljujemo Turističkoj zajednici grada Malog Lošinja i fotografima Ivanu Brčiću i Sandru Taribi na ustupljenim autorskim fotografijama. Kod izrade ove web stranice korišteni su javno dostupni podaci iz elaborata i razvojnih planova Malog Lošinja, kao i podaci s fotografijama s Wikipedije.hr

Nagrade i priznanja otoka Lošinja

GRAD MALI LOŠINJ DOBITNIK PRIZNANJA PRO.PR VISION CITY . (11.01.2019.)

MALI LOŠINJ NAJBOLJA LJETNA ODMORIŠNA DESTINACIJA (24.- 25.10. 2018.)

DANIEL GOSPIĆ POBJEDNIK 31. EURO – AFRIČKOG PRVENSTVA U PODVODNOM RIBOLOVU! (17.09.2017.)..

LOŠINJ- OTOK VITALNOSTI BREND VRHUNSKE KVALITETE I CJELOKUPNOG SADRŽAJA /20.07.2017.)

MALOM LOŠINJU CERTIFIKAT TOP 100 ODRŽIVIH DESTINACIJA SVIJETA (27.09-2016.)

MALOM LOŠINJU GODIŠNJA NAGRADA ZA NAJUSPJEŠNIJU DESTINACIJU ZDRAVSTVENOG TURIMZMA (27.10.2016.)

NAGRADA MALOM LOŠINJU ZA INOVACIJU GODINE  ZA PROJEKT „APOKSIOMEN NA OTOKU VITALNOSTI“ (26-27.I0 2016.).

MALOM LOŠINJU NAGRADA “EUROPSKOG SUSTAVA POKAZATELJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ   (ETIS)” – (22.04.2016.)

MALOM LOŠINJU NAGRADA ULYSSES SVJETSKE TURISTIČKE ORGANIZACIJE UNWTO ZA IZVRSNOST U INOVACIAMA U TURIZMU

EKIPA MALOG LOŠINJA POBJEDNIK 54. KUPA GRADOVA (13.12.2017.)

MALOME LOŠINJU  NAGRADA  BRAND LEADER AWARD 2014 – ZA IZVANREDAN DOPRINOS ODRŽIVOM RAZVOJU TURIZMA U JUGOISTOČNOJ EUROPI

OTOK LOŠINJ-OTOK VITALNOSTI- NAGRADA SKAL INTERNATIONAL 2013.

PROMOTIVNI FILM “Lošinj-island of vitality” Turističke zajednice Grada Malog Lošinja-NAGRADA ZA NAJBOLJU MONTAŽU ntažu na 16.Međunarodnom festivalu turističkog filma  2013 Solinu.

Imate pitanja ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas!

Kontaktirajte nas kada god želite, potruditi ćemo se da odgovorimo na sva vaša pitanja.

  • +385 (0) 51 235 0 0 8 (za njemački i talijanski jezik)
  • +385 (0) 99 412 3423 (za njemački i talijanski jezik)
  • +385 (0) 99 724 0920 (za engleski jezik)
  • giuro.gavrilovic@gmail.com
  • Artatore 24, 51564 Ćunski


Translate »